|
Izlozba u Göteborgu
To je bila sehara bh. kulture uljepsana slikom i rijecju nasih umjetnika Mehe Barakovica, Enise Popovic-Cengic, Husnije Krijestorca i Nizame Causevic.
Pise:
Fatima Kovacic
Göteborg, 20.03.2004.
Dvadeseti dan mjeseca marta, hladan dan, puse vjetar kao u mom Mostaru,
ali je atmosfera topla, prijatna.
Sekcija zena ”Fatima Gunic” je kao domacin organizovala kulturnu
manifestaciju i izlozbu rucnih radova regije Zapad u restoranu kod Zuhde
(”Bassette” u Sävedalenu).
– Sekcija je dobila ime po uciteljici Fatimi Gunic koja je, zajedno sa
svojim ucenicima, poginula u ucionici u Sarajevu tokom agresije na BiH, kaze nam
Munevera Hebib, predsjednica ove sekcije. Munevera, poznatija
kao Vera, Mostarcima dodje kao druga majka, jer je kao dugogodisnja visa
medicinska sestra ’porodila’ vecinu ’rodjenih’ (Mostaraca).
|
|
|
|
|
|
Izlozeni radovi su odusevili ucesnike i goste ljepotom vezova, keranja,
pletiva, slika, keramike, bakroreza, a da bi sve bilo ljepse i vrjednije
pridruzili su se pjesnici, pisci i slikari.
Pored sekcije zena ”Fatima Gunic” svoje radove su izlozili Svedsko
udruzenje zena (Mötesplatsen för kvinnor) ”Agora” grupa ”Bron” na celu
sa Halidom Islamovic, Svedsko-bosansko udruzenje nastavnika ”Göta-BiH”
na celu sa Enisom Popovic-Cengic, Kvinnocenter Bergsjön i predstavnici
ostalih geteborskih udruzenja pojedinacnim radovima. To je bila sehara
bh. kulture uljepsana slikom i rijecju nasih umjetnika Mehe Barakovica,
Enise Popovic-Cengic, Husnije Krijestorca i Nizame Causevic.
|
|
|
|
|
|
Takodje nam je bila cast da ugostimo i clanove Glavnog odbora BiH Saveza
u Svedskoj iz Svedske i Danske.
Pozdravila sam sve prisutne, u svojstvu domacina i koordinatora regije
Zapad, a potom dala rijec Selmi Borovac, predsjednici Saveza, koja je u
svom pozdravnom obracanju predstavila aktivnosti Saveza.
|
|
|
|
|
|
Enisa Popovic-Cengic je izlozila svoje dobro poznate keramicke stare
bosanske halke, ali se ovoga puta predstavila i novim ciklusom
”Leptirovi”, inspirisanim ljepotom leptirovih krila i kako kaze ”svi smo
mi u dusi leptirovi”, a zatim je govorila svoju pjesmu ”Svaki dan –
jedan praznik”.
|
|
|
|
|
|
Meho Barakovic, clan drustava pisaca i u BiH i u Svedskoj, predstavio je
svoj dosadasnji plodni knjizevni rad. Mada je, kako kaze, u Svedskoj vec
izrasla jedna izbjeglicka bh. knjizevna generacija – ogromni problemi,
uglavnom finansijske prirode, se pojavljuju kada je knjiga vec spremna
za stampu, tako da znatan broj, cak i kvalitetnih rukopisa, ostaje u
fijokama pisaca cekajuci neka bolja, ali sporodolazeca vremena. Zatim je
govorio stihove iz svoje zbirke ”Nikada neces razumjeti zasto sam
zaljubljen u Mostar”.
|
|
|
|
|
|
Husnija Krijestorac je naveo da se sve vise udaljava od svoje prave
profesije (dipl. el. ing.) i sve vise ulazi u kulturne vode. Mogao se
osjetiti vidan napredak u njegovom slikarstvu, a kako sam kaze – vec je
Ajan (Midhat Ajanovic, n.a.) u njegovim radovima uocio kvalitet i
prefinjenost detalja, kao i sklonost naivi, te mu preporucio da to bude
osnova njegovih buducih nastojanja. Krijestorac je zatim govorio o
bh. udruzenju ”Riznica kulture bh. dijaspore” u Göteborgu koje je vec
postiglo odredjene rezultate i da se planira intenziviranje aktivnosti.
|
|
|
|
|
|
Imali smo cast cuti Nizamu Causevic, koja je predstavila svoju knjigu
”Hotell Tre kronor”, isticuci da je pisana u vidu dokumentaristickog
romana u kome su svi likovi i svi dogadjaji stvarni. Imala je zelju da
Svedjanima, koji su nas toplo primili kad nam je bilo najteze, na
svedskom jeziku prenese i objasni ono sto nam se desilo i razloge naseg
dolaska – rat, genocid, protjerivanje sa kucnih ognjista... Knjizi je
prethodila Nizamina prica, istog naziva, objavljena u jednom svedskom
antologijskom izdanju na temu izbjeglica. U pripremi je i izdanje njene
knjige na bosanskom jeziku.
|
|
|
|
|
|
Druzenje je nastavljeno muzickim programom uz harmoniku Suada Mehinovica.
Glavni odbor je odrzao sjednicu, a dnevni red se uglavnom odnosio na
pripremu Godisnje skupstine.
Poslije sastanka su se svi clanovi pridruzili zabavi. Cula se
sevdalinka, igrala narodna kola. Organizovana je i tombola, a sav prihod
je uplacen u fond za stipendiranje studenata pri BiH Savezu zena.
Zahvaljujem se svim ucesnicima i gostima uz zelju da ovakvih
nezaboravnih susreta bude sto vise.
Humanitarne aktivnosti u Göteborgu
Na poziv Emire Mehmedbasic, predsjednice Odbora za humanitarnu pomoc,
upoznati smo o akciji prikupljanja humanitarne pomoci za povratnike u
Tesanj i Medjedju (opstina Visegrad).
Sekcija zena ”Fatima Gunic” je prikupila 15 paketa hrane, odjece, obuce
i higijenskih potrepstina za sve uzraste i poslala u Medjedju kod
Visegrada.
Sretne smo sto smo nekoga obradovale malim znakom paznje, da nasi
sunarodnjaci vide da nisu sami. Neka im je sretan povratak kucama, kod
svoje kuce je najljepse ma kakva ona bila, velika, mala, nova ili stara.
I ranije smo ucestvovale u humanitarnim akcijama, a spremne smo pomoci i
ubuduce.
Cast nam je napomenuti da su se osim sekcije ”Fatima Gunic”, u akcijama
prikupljanja pomoci, pridruzivale i druge sekcije i pojedinci iz
Göteborga. |
|
|