 Ka jednoj strategiji Zelimo formirati zajednicko koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Svedskoj u cilju zajednickog djelovanja i usaglasavanja ukupnih aktivnosti, kazao je Jasmin Becirovic, predsjednik BH omladinskog saveza u Svedskoj. Pise: Fikret Tufek  Göteborg - Mölnlycke, 28.09.2002. (Bosanska posta) U mjestu Mölnlycke, u organizaciji BH omladinskog saveza u Svedskoj i Ambasade BiH u Stockholmu, odrzan je 28. septembra sastanak bosanskohercegovackih organizacija i saveza u ovoj zemlji. Na skupu je svoje programe rada predstavilo devet bh. organizacija u Svedskoj: Bosanskohercegovacki savez zena (4.298 clanova), Bosansko-svedski savez zena (2.500), Savez Banjalucana (1.260), BH omladinski savez (3.536), Muslimanski omladinski savez (3.994), Asocijacija studenata ”Avancez Bosnae” Göteborg (100), BH savez ”JUMK” (3.321), Islamska zajednica Bosnjaka (8.000) i DD ”Merhamet” (5.000). Sastanku nisu prisustvovali predstavnici Saveza bh. udruzenja u Svedskoj koji ima oko 16.500 clanova u 116 udruzenja. Vec odavno se osjeca potreba koordinacije rada organizacija i saveza sa bh. predznakom u Svedskoj, a to se posebno osjetilo na Kongresu bh. dijaspore u Sarajevu, kad su iskazana odredjena neslaganju i disonantni tonovi. Prema Jasminu Becirovicu, predsjedniku BH omladinskog saveza u Svedskoj, sve to bilo je povod da se okupe bh. organizacije i utvrdi strategija zajednickog djelovanja. – Zelimo formirati zajednicko koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Svedskoj koje bi sacinjavao po jedan predstavnik svake organizacije i predstavnik Ambasade BiH, s tim da bi predsjedavanje jedne organizacije bilo godinu dana, a sve s ciljem zajednickog djelovanja i usaglasavanja ukupnih aktivnosti, kazao je Becirovic. Prof. dr. Mediha Filipovic, ambasador BiH u Svedskoj, kazala je da su doseljenici u Skandinaviji heterogeni: oni koji su dosli nakon 2. svjetskog rata, ekonomski migranti, ratom protjerani i izbjegli, oni koji su dosli po osnovu spajanja porodica i na kraju ilegalni doseljenici. – Zelim da se svi vrate kuci, jer BiH su potrebni njeni gradjani, posebno mladi. Dok smo u dijaspori potrebno je, medjutim, da radimo zajednicki i da jedni drugima pomazemo a ne odmazemo. BiH je opstala kao drzava a u njoj Bosnjaci kao narod, postoji bosanski jezik i to su sve ustavne kategorije i postulati koji bi trebali biti glavni u organiziranju dijaspore. Otvorenost i umrezavanje organizacija, a ne birokratija i zatvorenost, i bavljenje pitanjima koja su od zajednickog interesa za sve nase doseljenike, kazala je ambasador Filipovic. Na skupu je predlozeno da se formira koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Svedskoj kojim ce do konca godine predsjedavati BH omladinski savez, koji ce imati tri, a ostale organizacije po jednog predstavnika, s tim da ce se konstituirajuci sastanak odrzati 14. decembra, kad ce se formirati i strucna grupa za izradu prijedloga programa dugorocne strategije bh. dijaspore u Svedskoj. Taj program treba da definise zajednicku strategiju dijaspore, kako u odnosu prema svedskim institucijama, tako i u odnosu na drzavu BiH i pomoc narodu u BiH. U usvojenim zakljuccima se istice da ce se u rad koordinacionog tijela ukljuciti vise intelektualaca, organizovati zajednicke tribine, te da ce sve organizacije pomoci rad Ambasade BiH u Svedskoj. Insistira se takodjer na boljoj bazi podataka i jacanju informativne mreze u okviru cega ce se pokrenuti i pitanje emisije na bosanskom jeziku na svedskoj TV, vece prisustvo BiH u medijima i emitovanje satelitskog TV programa za dijasporu, te uputiti apel institucijama u BiH da se ubrza rjesavanje dvojnog drzavljanstva i formira ministarstvo dijaspore na nivou drzave BiH. Zamjerka je upucena Savezu bh. udruzenja u Svedskoj sto nije prisustvovalo ovom sastanku. Pozvani su da se ukljuce u rad. Prisutne organizacije/predstavnici: Ambasada BiH - Stockholm (prof. dr. Mediha Filipovic, ambasador), Bosanskohercegovacki omladinski savez u Svedskoj (Jasmin Becirovic, Samir Muratovic i Faruk Saric), Bosanskohercegovacki savez zena u Svedskoj (Haris Tucakovic, Fikret Babovic, Fatima Kovacic i Sehada Lakota), Bosansko-svedski savez zena u Svedskoj (Rabija Arslanagic i Sadeta Muric), Muslimanski omladinski savez u Svedskoj (Mithat Hackovic i Dzenan Cisija), Islamska zajednica Bosnjaka u Svedskoj (Idriz Karaman i Fuad Colic), Bosanskohercegovacki savez ”JUMK” (Esad Hadzic, Ismail Karcic i Zuhdija Basic), Asocijacija bh. studenata ”Avancez Bosnae” - Göteborg (Haris Mehmedovic), Savez Banjalucana u Svedskoj (Mesud Mulaomerovic, Suada Djelic, Hajrudin Puric i Muhamed Ibrahimbegovic), Muslimansko dobrotvorno drustvo ”Merhamet” u Svedskoj (Fehim Halilovic i Bedrija Bekiri). Radno predsjednistvo u sastavu: ambasador prof. dr. Mediha Filipovic, Jasmin Becirovic, Samir Muratovic i Faruk Saric. |
||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
Zakljucci 1. Da se formira koordinaciono tijelo bosanskohercegovacke dijaspore u Svedskoj (u daljem nastavku teksta: ”tijelo”), kojeg ce sacinjavati po jedan predstavnik svake organizacije, clanice tijela, a sa izuzecem Bosanskohercegovackog omladinskog saveza u Svedskoj, koji ce, u periodu predsjedavanja imati tri svoja predstavnika unutar tijela, te jedan predstavnik Ambasade BiH. Tri gore navedena predstavnika organizacije koja ce predsjedavati (Bosanskohercegovacki omladinski savez u Svedskoj) ce ujedno odgovarati i za sve administrativne poslove i koordinaciju rada ovog tijela, a u vremenu predvidjenom za predsjedavanje. 2. Da se konstituirajuci sastanak Koordinacionog tijela odrzi 14. decembra 2002. godine, negdje na podrucju Jönköpinga, a na kojem ce se, pored ostalog, utvrditi plan, odnosno kalendar aktivnosti za narednu organizacijsku, 2003. godinu. Ovaj dogovor ce ukljucivati i modifikaciju konkretnih modaliteta suradnje medju organizacijama koje sacinjavaju tijelo, a u kontekstu aktivnosti koje ce biti realizirane u toku naredne organizacijske godine. 3. Da se na konstituirajucem sastanku tijela imenuju predsjedavajuci tijela i glasnogovornik, dok ce preostali predstavnici u tijelu bili njegovi redovni clanovi. U tom kontekstu, najkasnije do 25. novembra 2002. godine, sve organizacije-clanice su duzne da imenuju svog predstavnika za tijelo, u skladu sa tackom 1., te da o tome pismeno obavijeste organizaciju predsjedatelja, Bosanskohercegovacki omladinski savez u Svedskoj. 4. Da se na sastanku u decembru mjesecu imenuje i strucna radna grupa koja ce dobiti u zadatak da izradi nacrt prijedloga programa dugorocne strategije bosanskohercegovacke dijaspore u Svedskoj. Ovaj program bi trebao da definira kako zajednicku strategiju dijaspore u odnosu na nadlezne institucije svedske drzave i naroda, tako i samu strategiju dijaspore u odnosu na drzavu Bosnu i Hercegovinu i njenu politicku nomenklaturu, a koja bi jasno precizirala prava gradjana Bosne i Hercegovine u dijaspori u Svedskoj u odnosu domovinu, ukljucujuci i obaveze dijaspore prema istoj, te konkretne moduse pomoci drzavi i narodu Bosne i Hercegovine. Nacrt prijedloga strucne radne grupe ce se potom uputiti na raspravu unutar tijela, te ce, nakon sto tijelo izglasa prijedlog programa dugorocne strategije bosanskohercegovacke dijaspore u Svedskoj, isti biti upucen na raspravu u nadlezne organe svih organizacija. Nakon okoncanja rasprave u bazama, na temelju svih pristiglih prijedloga u odnosu na dokument, tijelo ce konacno usvojiti program dugorocne strategije bosanskohercegovacke dijaspore u Svedskoj, a nakon cega ce se isti poceti i primjenjivati. 5. Da se sastanci Koordinacionog tijela odrzavaju redovno u periodu od svaka tri mjeseca. 6. Svaka organizacija unutar ovog tijela ce imati pravo na jedan glas u glasackom procesu, ukljucujuci i samu organizaciju koja predsjedava. 7. Troskove administrativnih poslova, strucnu pomoc i koordinaciju u radu ovog tijela ce obezbijediti organizacija koja predsjedava. Putne troskove, ukljucujuci i troskove ishrane za vrijeme odrzavanja zajednickih sastanaka tijela ce snositi i finansirati same organizacije za svoje predstavnike, a iz svojih redovnih budzetskih proracuna. 8. Predsjedavanje tijelom iz reda jedne organizacije ce trajati u periodu od jedne kalendarske godine. Nakon isteka jednogodisnjeg perioda predsjedavanja, doci ce do redovne smjene, te ce postupak predsjedavanja preuzeti naredna organizacija. 9. Bosanskohercegovacki omladinski savez u Svedskoj ce predsjedavati tijelom u prvom, prelaznom mandatnom periodu, i to u periodu 28. 09. 2002. - 31. 12. 2003. 10. Da predstavnici tijela, u proljece 2003. godine (u periodu: mart-maj) otputuju u Bosnu i Hercegovinu, na nivou zvanicne posjete predstavnika dijaspore iz Svedske, nadleznim institucijama drzave Bosne i Hercegovine. Ova posjeta ce biti iskoristena u funkciji prezentiranja zvanicnih stavova tijela i dijaspore u odnosu na vitalna i goruca pitanja koja se odnose na bh. gradjane u Svedskoj, odnosno clanove organizacija koje cine tijelo (pitanja dvojnog drzavljanstva, imovinsko-pravna pitanja, mirovinska pitanja, itd.). Ova posjeta ce biti iskoristena i u cilju utvrdjivanja konkretnih mogucnosti pomoci dijaspore matici. 11. Da se u rad tijela ukljuci sto veci broj intelektualaca. 12. Da se u narednom periodu, po potrebi organiziraju razne javne tribine i sastanci u postojecim bosanskohercegovackim udruzenjima, a na kojima ce se obradjivati teme vezane za aktualna drustveno-politicka zbivanja u Svedskoj i Bosni i Hercegovini. 13. Da se Bosanskohercegovacki savez ”JUMK” obavezuje da do narednog konstituirajuceg sastanka tijela izradi prijedlog Pravilnika o radu tijela, te da isti dostavi organizaciji predsjedatelju, najkasnije do 25. novembra 2002. godine. 14. Da se u okviru narednih aktivnosti ovog tijela posebno teziste usmjeri ka vecoj prisutnosti na postojecim medijima i sredstvima javnog informiranja u Svedskoj, a sve u cilju sto vece profilacije i jacanja pozicije Bosanaca kao etnicke grupe, te njihovog aktivnijeg ucesca na aktualnoj drustveno-politickoj sceni. U tom smislu pristupiti vodjenju intenzivne informativne kampanje, sa ciljem stalnog pracenja, ali i kreiranja ukupnog misljenja javnog mnijenja u Svedskoj, a s aspekta svih medijskih tema koje su vezane za Bosnu i Hercegovinu i njene gradjane u domovini i iseljenistvu. Kada su u pitanju zvanicni mediji u Svedskoj, posebno je neophodno insistirati na pravilnoj definiciji i dosljednoj upotrebi termina Bosnjak, a umjesto sadasnje upotrebe termina ”Musliman”, kada se govori o Bosnjacima iz Bosne i Hercegovine. 15. Djelovati kod nadleznih organa u Svedskoj u pravcu pokretanja emisije na bosanskom jeziku pri Svedskoj televiziji (SVT). 16. Raditi na uspostavljanju kvalitetne baze podataka, ali i na jacanju informativne mreze medju postojecim bh. organizacijama i institucijama u Svedskoj, a sve u cilju njihove efikasnije povezanosti. 17. Da se i u narednom periodu posebno insistira na osjecaju prema domovini i sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini, posebno medju mladim bh. narastajima, kao i na pitanjima jezika i kvalitetne integracije u svedsko drustvo. 18. Kod nadleznih institucija u Bosni i Hercegovini i dalje insistirati na sto brzoj implementaciji imovinsko-pravnih pitanja, s posebnim akcentom na predmete koji se odnose na gradjane Bosne i Hercegovine u iseljenistvu. 19. Da se u sto skorijem roku uputi dopis zvanicnim institucijama u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da se po hitnom postupku okonca proces potpisivanja bilateralnog sporazuma sa Svedskom, a kojim ce se, pored ostalog, konacno rijesiti i pitanje dvojnog drzavljanstva kao jednog od primarnih interesa gradjana Bosne i Hercegovine u iseljenistvu. Od nadleznih institucija u BiH ce se zatraziti i formiranje resornog ministarstva za dijasporu na drzavnoj razini, odnosno pri Vijecu ministara BiH, kao jedinoj istinskoj mogucnosti da gradjani BiH iz dijaspore dobiju adekvatan tretman kod zvanicnih institucija u domovini, a u pogledu na puno ostvarivanje svojih gradjanskih prava. Jedan od imperativa ovog tijela u sklopu liste zahtjeva ce biti i sto skoriji pocetak emitiranja satelitskog programa drzavne televizije za gradjane u dijaspori. 20. I dalje raditi na sveobuhvatnom i kontinuiranom informiranju gradjana BiH u Svedskoj u odnosu na mogucnosti povratka u Bosnu i Hercegovinu. 21. U cilju povecanja efektivizacije u radu, u materijalnom i financijskom smislu potpomoci rad Ambasade BiH u Stockholmu. U tom smislu, do narednog konstituirajuceg sastanka tijela je potrebno da svaka organizacija, kroz svoje postojece organe, utvrdi konkretne vidove pomoci, te da o tome obavijesti organizaciju predsjedatelja, najkasnije do 25. novembra 2002. godine. 22. Da sve organizacije-clanice tijela dostave svoje planove rada za narednu organizacijsku godinu, predsjedatelju, najkasnije do 25. novembra 2002. godine, a radi sto kvalitetnije pripreme narednog sastanka tijela. 23. Da se uputi prosvjed Savezu bh. udruzenja u Svedskoj kao jedinoj organizaciji koja se nije odazvala i nije prisustvovala zajednickom sastanku svih vodecih bh. organizacija u Svedskoj, ali da se istovremeno i pozove da se neodlozno i u sto skorijem roku ukljuci u rad novoformiranog, Koordinacionog tijela bh. dijaspore u Svedskoj. |
||||||||||||||
|
Protokol vodio: Samir Muratovic, sekretar BHUF-a Protokol ovjerili: Jasmin Becirovic, predsjednik BHUF-a Prof. dr. Mediha Filipovic, ambasador |
|
