 Preuzimaju li zene inicijativu? Susret u Helsingborgu Pise: Elvedin Durovic  Helsingborg, novembra 1998. (Glas BiH, br. 63, decembar 1998.) Nakon uspjesnog boravka zena Svedske u Danskoj, u Helsingborgu je nedavno uprilicena povratna posjeta zena iz Danske. Bilo je to lijepo druzenje, puno konstruktivnih planova i dogovora o buducoj saradnji i aktivnostima. U proslom broju smo najavili uzvratni susret zena Danske zenama Helsingborga. Taj dogadjaj bi bio, vjerovatno, popracen kao i niz drugih, bez velike pompe, da zene u svojoj kreativnosti i realizaciji ideja nisu uspjele nadmasiti sva nasa ocekivanja. Od trenutka doceka i razgledanja grada do zajednickog druzenja i zajednickih sjednica Glavnih odbora, sve je bilo besprijekorno i uzor svim drugima kako jedna inicijativa moze da se realizuje u dobru i uspjesnu saradnju. A u realizaciji takve ideje ucestvovali su svi, pocev od organizatora Aktiva zena BiH 94 iz Helsingborga sa predsjednicom Mirzom Smajkan, Aktiva zena Danske iz Kopenhagena sa predsjednicom Rukijom Gvozdjar, predstavnice pojedinih regija Svedske, do clanova Glavnog odbora predvodjenih predsjednicom Asimom Pasalic i sekretarom Glavnog odbora Halisom Saskin. I predstavnik svedskog Riksdaga, gospodin Kenet u drustvu predsjednika INVA-SAM-a u Helsingborgu, gospodina Akrama, uvjerili su se u sposobnost i umjesnost organizacije kulturnih manifestacija bosanske zene. Iskoristili smo trenutke zajednickog druzenja da ukratko saznamo pojedinosti iz rada i djelovanja ova dva Saveza zena u Svedskoj i Danskoj. |
||||||||
 Dvije predsjednice (u sredini): Rukija Gvozdjar (Danska) i Asima Pasalic (Svedska) sa clanicama odbora |
||||||||
|
Predsjednica Saveza zena Danske, Rukija Gvozdjar istice da je
Bosnjacki kulturni centar u Kopenhagenu u cijem sastavu djeluje
Savez zena, osnovan prije tri godine i cini ga 260 porodica sa prostora
BiH. Licnim ucescem i donacijama Centar je vremenom prerastao u instituciju okupljanja i aktivnosti u raznim oblastima. Posebno je vrijedno istaci da su
bosnjacke zene iz Danske ukljucene u sve aktivnosti Centra i uspjesno ostvaruju saradnju na polju kulturno-humanitarne aktivnosti u proteklom periodu. Ono sa cime se posebno ponose jeste da su bile domacini
Reprezentaciji invalida BiH u odbojci koja je boravila u Danskoj u drugoj polovini godine. Osim toga bile su domacini
Udruzenju pravnika iz BiH koji su svojim savjetima i predavanjima pomogli stvaranju objektivne i blagovremene informacije o pravima i obavezama nasih ljudi u inostranstvu.
- Mnogo nas raduje sto smo uspjeli ugostiti nase zene iz Islamskog centra u Malmöu, kao i iz Aktiva zena BiH 94 iz Helsinborga, gdje smo, evo, i mi dosle u uzvratnu posjetu kaze Rukija Gvozdjar. - O nacinu i metodama povezivanja zena Svedske i Danske imam samo rijeci pohvale i nadam se da ce to biti samo pocetak i da cemo iduce godine uspjeti okupiti sve bosanske zene iz cijele Skandinavije. Razgovor sa predsjednicom Saveza zena u Svedskoj, gospodjom Asimom Pasalic i sekretarom Saveza zena, gospodjom Halisom Saskin, zapoceli smo pitanjem sta novi nacin organizovanja donosi zenama BiH u Svedskoj u narednom periodu? - Od februara 1998. godine bosanske zene u Svedskoj su pristupile novom vidu organizovanja u okviru Saveza zena i u tom pogledu izvrsile organizaciju rada na 58 lokaliteta sirom Svedske. Primjera radi, organizacija po Regionima izgleda: Regija Istok 9 aktiviteta, Zapad 7, Sjever 13, Jug 7, Centar 13 i Stockholm 9. U osnovi to znaci visi i samostalniji nivo organizovanja ali i vecu odgovornost za izvrsavanje postavljenih zadataka. Koji du prioritetni zadaci Saveza zena u narednom periodu? - Osnovni zadatak je upoznavanje zena sa svim vidovima i nacinima obrazovanja i zaposljavanja u Svedskoj, ukljucivanje zena u sve vidove kulturno-obrazovnih i drustvenih aktivnosti i samim tim kvalitetnije i bolje integrisanje i prilagodjavanje u svedsko drustvo zena svih uzrasta. U tom pogledu premijerno, putem vaseg lista najavljujemo da cemo svaka dva mjeseca izdavati aktuelni prirucnik za zene ”Put u bolju buducnost” i nadam se na taj nacin biti blizi i konkretniji u realizaciji nasih ideja. Osim toga planiramo niz predavanja na svih sest aktiviteta sa aktuelnim temama ”Posttraumatski sindrom” sa Dr Dzemilom Popovic, kao i predavanje ”Promjene u ponasanju djece u novoj sredini” kao i zajednicko definisanje sa nasim zenama iz Danske po pitanju oduzimanja nase djece od roditelja i stavljanja pod socijalni nadzor. Briga o starim i iznemoglim je vrlo izrazena problematika posebno iz razloga da svaka peta osoba u Svedskoj je doseljenik i treba realizovati svaku akciju predvidjenu nasim planom za 1999. godinu. Multikulturalno obrazovanje mladih u saradnji sa organizacijama SISU je takodje jedno od prioritetnih zadataka koje cemo realizovati zajednicki sa Savezom nase omladine u Svedskoj. Zahvaljujuci se sagovornicima na razgovoru prelazimo u drugi dio prijemnih prostorija gdje je odrzan zajednicki susret zena Svedske i Danske. Prostorija od oko 200 sjedista bila je premala da primi sve koji su dosli da vide, cuju i razmjene misljenja sa svojim zemljakinjama iz svih krajeva nase zemlje. Uz pricu, soljicu bosanske kahve i obavezne bosanske specijalitete, dugo se pjevalo i igralo uz izvanrednu muziku mladog orkestra Udruzenja BiH 94 iz Helsingborga. Na kraju, umjesto komentara o izvanrednoj organizaciji i lijepom druzenju, obavezni smo istaci da su sve organizacione poslove i cjelokupni scenario samostalno kreirale i licno donirale zene Aktiva zena BiH 94 iz Helsingborga na celu sa predsjednicom Mirzom Smajkan i organizacionim odborom u sastavu: Zineta Mustedanagic, Fahrija Arnautovic, Aka Vazda, Bahta Cehovic, Selveta Jahic, Ramiza Fejzic, Sakiba Focic, Edina Kahrimanovic, Jasminka Cehajic, Selma Borovac, Mejra Smajlovic, Halima Migic, Mina Abdulahovic, Edita, Meleca i prelijepe djevojke u bosanskim narodnim nosnjama: Mela, Admira, Lejla i Hanifa... |
||||||||
|
|
